![\"tvrdjava-gradina-doboj\"](\"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/tvrdjava-gradina-1024x682.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\nNeveliki prostor ove raskrsnice puteva na platou ispred ulaza u tvr\u0111avu, postao je dobojski srednjevijekovni trg, a kada su oko trga i oko tri puta \u0161to ulaze i izlaze na trg sagra\u0111ene ku\u0107e, onda je to ve\u0107 \u010din ra\u0111anja male varo\u0161i 13. vijeka sa trgom i tri ulice. Samo jo\u0161 treba dodati crkvu varo\u0161ku, sagra\u0111enu uz ju\u017enu stranu trga, naspram ulaza u tvr\u0111avu, jer nema varo\u0161i u hri\u0161\u0107anskoj zemlji srednjeg vijeka, bez crkve. I kona\u010dno, oko crkve je prvo groblje \u017eitelja Doboja. Time je slika jednog manjeg podgra\u0111a srednjeg vijeka, potpuna.<\/p>\n\n\n\n
Na graviri iz mnogo kasnijeg vremena, oko 1785. godine, iz pera vjerovatno kapetana Bo\u017ei\u0107a, vje\u0161tog austrijskog uhode i dobrog topografa, izuzetno uspje\u0161no je prikazana urbana situacija varo\u0161i Doboja. U njoj sve stoji kako je sagra\u0111eno u 13. vijeku. Samo je mali dodatak iz 16. vijeka, kratka uli\u010dica od trga do groblja koje Turci zasnivaju, jer hri\u0161\u0107ani srednjeg vijeka drugo groblje, osim onog oko crkve, izgleda nisu imali. Gravira vrlo ubedljivo pokazuje punu zavisnost urbane cjeline varo\u0161i, njenog prostornog razmje\u0161taja do topografije lokacije. Dodatno jo\u0161 stoji i \u010dinjenica da je trasa druma nu\u017eno morala i\u0107i iz doline na prevoju\/sedlu, pa je onda jasno, kako je pri zasnivanju varo\u0161i urbanisti\u010dko rje\u0161enje ustvari iznu\u0111eno oblicima tla, a ne izborom prvog graditelja. <\/p>\n\n\n\n
To je bio po\u010detak nastanka varo\u0161i po imenu Doboj, sa tri ulice i trgom, ali na va\u017enom raskr\u0161\u0107u. Iz daljine vi\u0111ena, pribijena uz tvr\u0111avu, izgledala je sa svojim drvenim ku\u0107icama, kao jato pti\u0107a uz nekakvu ogromnu kamenu pticu. Danas mo\u017ee izgledati \u010dudno, ali je istina kako je pravilo srednjeg vijeka, da oko tvr\u0111ava ku\u0107e moraju biti gra\u0111ene samo od drveta. To je zato \u0161to je kamen iz zidova ku\u0107a, napada\u010d mogao vi\u0161estruko koristiti pri opsadi tvr\u0111ava. <\/p>\n\n\n\n
Mogu\u0107e je postavljati brojna pitanja oko najstarije varo\u0161i Doboja, ali je malo odgovora mogu\u0107e pru\u017eiti. Pisanih izvora jednostavno nema, a materijalni arheolo\u0161ki nalazi su skromni. Broj ku\u0107a, sasvim uop\u0161teno i pribli\u017eno daje se izvesti iz veli\u010dine tvr\u0111ave, koja u mirnim vremenima zahtijeva posadu 30 – 50 stra\u017eara. To onda zna\u010di isti broj ku\u0107a u varo\u0161i. Poznato je da u varo\u0161ima koje su za\u0161ti\u0107ene tvr\u0111avama, a imaju trgove, vi\u0161e nego rado borave trgovci i zanatlije, a djelatnost nekih zanata je i direktno vezana za potrebe tvr\u0111ava. Kona\u010dno treba vidjeti u dobojskoj varo\u0161i i ku\u0107e nekih manjih boljara, \u010dija su imanja u okolini. Zato bi brojevi, stra\u017eari oko 50, trgovci i zanatlije 10 – 15 i oko 10 lokalnih boljara davalo neku sasvim pribli\u017enu brojku od oko 70 ku\u0107a. <\/p>\n\n\n\n
Doba otomanske vladavine<\/h3>\n\n\n\n
Tursko osvajanje, zatim dogradnje na dobojskoj tr\u0111avi imale su za njenju varo\u0161 bitne posledice i promjene. Dotada\u0161nja hri\u0161\u0107anska posada nije u\u017eivala povjerenje Turaka pa je tvr\u0111avu napustila, a normalno i varo\u0161, jer su na njihovo mjesto dovedeni turski stra\u017eari. Za staro hri\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo odre\u0111ena je susjedna lokacija, koja \u0107e po dru\u0161tvenom statusu \u0161to im je u novoj dr\u017eavi pripadao (raja) dobiti ime Raj\u010dinovac. Oni \u0107e potom zasnovati i svoje novo groblje na blagoj uzvi\u0161ici pri kraju dana\u0161nje Vidovdanske ulice. To groblje \u0107e biti razoreno u na\u0161im danima, posle 2. svjetskog rata. U staroj dobojskoj varo\u0161i u vrijeme 1512 – 1520. godine, za sultana Selima I, bi\u0107e sru\u0161ena hri\u0161\u0107anska crkva iz 13. vijeka, pa na njenom mjestu sagra\u0111ena d\u017eamija. To je prva islamska bogomolja u dobojskoj varo\u0161i.<\/p>\n\n\n\n
Neophodno je posebno skrenuti pa\u017enju, kako od 13. vijeka kada je utemeljen, pa do poslednjih decenija 19. vijeka, varo\u0161 dobojska stoji kao okamenjena, ba\u0161 kao tvr\u0111ava. Broj ku\u0107a pred kraj turske vladavine, jedva da je udvostru\u010den. Tome ima vi\u0161e uzroka, a najva\u017eniji su svakako \u0161to je ovo grani\u010dno oblast ve\u0107 od kraja 17. vijeka i svijest da osvajanja na Balkanu za Turke ne mogu vje\u010dno trajati.<\/p>\n\n\n\n
Austro-ugarska okupacija<\/h3>\n\n\n\n
Za dobojsku varo\u0161 velike promjene dolaze pri kraju 19. vijeka. Na prostornom planu, promjene ne idu u prekrajanju starog, iz srednje vijeka naslije\u0111enog jezgra, ve\u0107 se kre\u0107u u teritorijalnom \u0161irenju naselja. Do\u0161la su sasvim nova vremena. Zaostalu tursku carevinu sa njenom isto\u010dnja\u010dkom ideologijom zamjenjuju Austro – Ugarska, evropski okupator sa konceptima modernog privre\u0111ivanja. Gradnjom uske \u017eeljezni\u010dke pruge Panonija – Primorje, dolina Bosne ulazi u mre\u017eu evropskih komunikacija. Raskrsnica kod Doboja (Usorom prema Tesli\u0107u i Spre\u010dom prema Tuzli), postaje najva\u017eniji i najproto\u010dniji saobra\u0107ajni punkt u BiH. Vrlo brzo su sagra\u0111eni po istim putnim pravcima i drumovi pokriveni tucanim kamenom. Za Doboj su posledice bile izuzetno zna\u010dajne i dalekose\u017ene. Vijekovima odr\u017eavana lju\u0161tura stare varo\u0161i je naprsla i naselje je poteklo, krenulo u dolinu.<\/p>\n\n\n\n
Prvo je na sjeveroisto\u010dnoj strani preko podru\u010dja Popovog Brda ku\u0107ama ispunjen prostor do novosagra\u0111ene Srpske pravoslavne crkve. Zatim je gradnja ku\u0107a nastavljena do \u017eeljezni\u010dke pruge gdje je sagra\u0111ena stanica Doboj. Na ovoj novoj raskrsnici je ostavljen prazan prostor. To je drugi trg Doboja. Od njega je nova ulica probijena do \u017eeljezni\u010dke stanice gdje, je opet ostavljen prazan prostor, trg ispred \u017eeljezni\u010dke stanice, -to je tre\u0107i trg Doboja. Iza toga je probijena i ulica koja je i\u0161la prema novosagra\u0111enom mostu na rijeci Bosni, gdje su bile i konji\u010dke kasarne austrougarskog okupatora.<\/p>\n\n\n\n
Drugi pravac \u0161irenja tekao je u jugoisto\u010dnom pravcu prema tada novosagra\u0111enoj \u017eeljezni\u010dkoj stanici Usora. Ovde su sagra\u0111ene radionice preko potrebne za \u017eeljezni\u010dku raskrsnicu, a kako nije bilo doma\u0107ih stru\u010dnih radnika, doseljeni su stranci. Za njih je sagra\u0111ena stambena „kolonija“ sa preko 30 ku\u0107a i ta naseobina nazvana je Usora. Ovdje su nikle i druge radionice, uglavnom onih zanata kojih ranije u na\u0161im krajevima uop\u0161te nije bilo. Kona\u010dno je 1892. godine na ovom podru\u010dju podignuta i omanja fabrika \u0161e\u0107era. Kako je vrijeme teklo, tako su u usorskim radionicama i fabrici \u0161e\u0107era anga\u017eovani i doma\u0107i ljudi, koji su na posao dolazili iz okolnih seoskih naselja, ali i iz stare dobojske varo\u0161i. Za ove poslednje je „probijena“, prvo kao pje\u0161a\u010dka staza, a kasnije pro\u0161irena i zasuta tucanikom, popre\u010dna komunikacija, stara dobojska varo\u0161 – Usora. Nazvana je Radni\u010dka ulica, (danas Ulica Vojvode Sin\u0111eli\u0107a), \u0161to najbolje pokazuje i njeno porijeklo i namjenu. Ubrzo je ogra\u0111ena i ku\u0107ama \u010dime je iako nepotpuno, spojeno novo naselje sa Dobojem.<\/p>\n\n\n\n
Doboj nakon svjetskih ratova<\/h3>\n\n\n\n
Do tre\u0107eg prostornog zahvata, \u0161irenja, stiglo se tako\u0111e po diktatu potreba. Jo\u0161 u davnom 18. vijeku, povla\u010denjem toka rijeke Bosne u dana\u0161nje korito, oslobo\u0111en je prostor na potezu kontakta prve visije i doline, pa je preko njega bio i lokalni put. Poslije I svjetskog rata po\u010deli su radovi i ubrzo zavr\u0161eni na zasipanju starog korita rijeke Bosne, koje je toliko povi\u0161eno da je pretvoreno u novu ulicu. Tako je nastala ulica Kralja Aleksandra, poslije \u010dije je posjete Doboju 1924. godine i dobila ime. Njen produ\u017eetak je pokrivao novu potrebu, a to je nova kasarna, zasnovana posle II svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav je Doboj do\u010dekao kraj II svjetskog rata. Izgradnjom pruge normalnog kolosijeka \u0160amac – Sarajevo, dobojska \u017eeljezni\u010dka stanica postaje prvorazredan \u017eeljezni\u010dki \u010dvor. Neminovnost je bila izgradnja mosta preko Bosne. Iznu\u0111eno rje\u0161enje je bila ulica postavljena pod pravim uglom na novi most i \u017eeljezni\u010dku stanicu, ali ona nije izbijala u stari dio varo\u0161i i centar oko stare \u017eeljezni\u010dke stanice uskog kolosijeka, nego znatno zapadnije, pa je na tom potezu do\u0161lo do potrebe stvaranja novog centra Doboja. Od volje ili mo\u017eda je bolje re\u0107i vizionarske obdarenosti tada\u0161njeg urbaniste, zavisio je i izgled ovog \u010detvrtog centra ili trga Doboja. Vladaju\u0107e koncepcije polovine 20. vijeka su pretezale na rje\u0161enje sa ve\u0107om povr\u0161inom zelenog parka. I socrealisti\u010dke potrebe su nadvladale, pa je stvoren veliki prostor za mitinge, a onda je zeleni dio progla\u0161en za Park heroja. <\/p>\n\n\n\n
Time smo stigli do nekakvog kraja, iako varo\u0161i kao Doboj i nemaju kraja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prvo pominjanje Doboja 16. juna 1415. godine \u201e\u2026in Uxora subtus castrum Dobuy\u2026\u201c (\u2026U Usori pod utvrdom Doboj\u2026) logoruje ma\u0111arska vojska. Ovako su pisali dubrova\u010dki trgovci ma\u0111arskom kralju Sigmundu o napredovanju kroz Bosnu. Ovo je ujedno i najstariji zapis imena Doboj u poznatim istorijskim dokumentima. Ovdje je potrebno naglasiti da je tvr\u0111ava Doboj mnogo starija od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":91,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"yst_prominent_words":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/104"}],"collection":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3572,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/104\/revisions\/3572"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/91"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"yst_prominent_words","embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/yst_prominent_words?post=104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}