{"id":132,"date":"2018-12-30T18:33:51","date_gmt":"2018-12-30T17:33:51","guid":{"rendered":"http:\/\/dobojskioglasi.com\/opstina\/?page_id=132"},"modified":"2019-12-17T23:06:16","modified_gmt":"2019-12-17T22:06:16","slug":"stanovnistvo","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/doboj.gov.ba\/bs\/doboj\/doboj-danas\/stanovnistvo\/","title":{"rendered":"Stanovni\u0161tvo"},"content":{"rendered":"\n

Grad Doboj, prema popisu stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini iz 2013.<\/a> godine, ima 68.514 stanovnika, dok se u procjeni Republi\u010dkog zavoda za statistiku Republike Srpske<\/a> navodi da Doboj ima 60.514 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n

Prvi moderni popis<\/h2>\n\n\n\n

Po ulasku u Bosnu i Hercegovinu Austrougarska po\u010dinje sa modernim i savremenim popisima stanovni\u0161tva. U domove na\u0161ih pradjedova, djedova i o\u010deva popisiva\u010di su ulazili 1879, 1885, 1895. i 1910. godine. Iz raznih publikacija, posebno \u201eBosanskog glasnika\u201c, koji je po pravilu sadr\u017eavao obilje informacija, vidljivo je da je Doboj, 1879. godine, imao 303 ku\u0107e i 1.351 stanovnika, da bi \u0161esnaest godina kasnije bilo 464 ku\u0107e i 2.864 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n

Kao ispostava te\u0161anjskog kotara, Doboj je, 1885. godine, imao 3.745 stanovnika, od \u010dega 1.694 muslimana, 1.299 pravoslavnih, 739 katolika i 13 jevreja da bi, 1910. godine, broj ku\u0107a iznosio 669 sa 3.490 stanovnika. Od 1879. do 1910. godine, broj stanovnika se utrostru\u010dio.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati popisa \u017eiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895. godine, sa podacima o teritorijalnom razdjeljenju, javnim zavodima i rudnim vrelima, pokazuju da je Doboj imao 525 ku\u0107a, od toga 463 nastanjenih i 62 nenastanjene. Stanara je bilo 611, a ukupan broj prisutnog \u017eiteljstva je 2.768, od \u010dega je bilo 1.499 mu\u0161kih, 1.269 \u017eenskih stanovnika. <\/p>\n\n\n\n

Prema popisu od 10. oktobra 1910. godine, Doboj je imao 3.490 stanovnika koji su stanovali u 669 ku\u0107a, od toga nastanjenih 599 odnosno nenastanjenih 70 ku\u0107a. Od ukupnog broja prisutnog \u017eiteljstva 1.789 je bilo mu\u0161kog, a 1.701 \u017eenskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

U 16 naselja Kotarske ispostave Doboj, 1921. godine, popisano je 8.698 stanovnika, od \u010dega 2.524 ili 29% je bilo pravoslavne vjere, 2.731 ili 31,3% katoli\u010dke, 3.188 ili 36,6% muslimanske, 144 evangelista, i 110 jevreja.<\/p>\n\n\n\n

Period Kraljevine Jugoslavije<\/h2>\n\n\n\n

Prema popisu stanovni\u0161tva u Kraljevini Jugoslaviji, od 31. januara 1921. godine, u u\u017eem gradskom podru\u010dju Doboja je \u017eivjelo 3.846 stanovnika. Dok su u gradskim i prigradskim naseljima Doboja ve\u0107inu \u010dinili muslimani, na seoskom podru\u010dju u cjelini gledano, najbrojnije je bilo pravoslavno stanovni\u0161tvo. To \u0107e se kasnije odraziti na strana\u010dko \u2013 politi\u010dko organizovanje u ovom kraju, kao i na administrativne promjene do kojih \u0107e do\u0107i poslije ukidanja Ustava i progla\u0161enja \u201e\u0160estojanuarske diktature\u201c, 6.1.1929. godine. Te promjene izvr\u0161ene su po Zakonu o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podru\u010dja koji je donesen 3.10.1929. godine. Dr\u017eava je, umjesto Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, dobila naziv Kraljevina Jugoslavije, a dr\u017eavna teritorija podijeljena na 10 ve\u0107ih administrativno\u2013teritorijalnih jedinica, odnosno, banovina.<\/p>\n\n\n\n

Po popisu od 31. marta 1931. godine, gradsko podru\u010dje Doboja brojalo je 4.881 stanovnika (764 pravoslavne, 1.429 rimokatoli\u010dke, 2.577 muslimanske vjeroispovjesti i 111 ostalih). Iz navedenih podataka se vidi da je u kotarskoj ispostavi, odnosno srezu, u Doboju i njegovoj okolini dominiralo stanovni\u0161tvo triju vjeroispovjesti \u2013 muslimanske, rimokatoli\u010dke i pravoslavne. Ovakav konfesionalni sastav stanovni\u0161tva, koji se u to vrijeme poistovje\u0107ivao s nacionalnim opredjeljenjem, presudno je uticao i na njegovu politi\u010dku usmjerenost jer je nacionalni i konfesionalni sastav stanovni\u0161tva bio osnov na kojem su se organizovale neke od najja\u010dih gra\u0111anskih politi\u010dkih stranaka.<\/p>\n\n\n\n

Srez u Doboju uspostavljen je po\u010detkom 1933. godine, a to se mo\u017ee zaklju\u010diti na osnovu telegrama banskog vije\u0107nika Stjepana Vukojevi\u0107a banu Vrbaske banovine, od februara 1933. godine, u kojem se izra\u017eava zahvalnost banu Milosavljevi\u0107u zbog njegovih zasluga na uspostavi sreza.<\/p>\n\n\n\n

Kada je u pitanju prostorni razmje\u0161taj stanovni\u0161tva Doboja i okoline, a koji je uslovljen nizom prirodno-geografskih i dru\u0161tveno-geografskih faktora, \u0110or\u0111e Paunkovi\u0107 istra\u017euju\u0107i dolinu Spre\u010de u prvoj polovini 20. vijeka (1934. i 1941. godine), isti\u010de da je najve\u0107i broj, tada novonastalih naselja, bio vezan za saobra\u0107ajnice koje su pro\u0161le du\u017e granica aluvijalnih ravni i pobr\u0111a. Ovaj autor izdvaja i drugu grupu naselja smje\u0161tenih na terasama i stranama rije\u010dnih dolina, a govori i o veoma malim naseljima, sa po nekoliko ku\u0107a, smje\u0161tenim na vi\u0161im terenima.<\/p>\n\n\n\n

Socijalisti\u010dka Jugoslavija<\/h2>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata, naro\u010dito tokom sedamdesetih godina, po\u010dinje jo\u0161 ja\u010da koncentracija stanovni\u0161tva oko sabra\u0107ajnica i taj trend je i danas jako izra\u017een. Tako su nastala brojna naselja tzv. mje\u0161ovitog tipa karakteristi\u010dna i u socijalisti\u010dkom periodu, a rije\u010d je o urbanizaciji sela, bilo da se dio radno sposobnog stanovni\u0161tva zapo\u0161ljava u gradu ili u selo, prodiru nepoljoprivredne djelatnosti (proces je izra\u017eeniji u naseljima oko gradova ili uz saobra\u0107ajnice). Razmje\u0161taj stanovni\u0161tva i gusto\u0107a naseljenosti na ovim prostorima ukazuje na sna\u017enu povezanost sa prirodnom osnovom, prvenstveno reljefom.<\/p>\n\n\n\n

Podaci o kretanju broja stanovnika op\u0161tine Doboj pokazuju da ni\u017ee nivoe nadmorske visine karakteri\u0161e porast broja stanovni\u0161tva. Najve\u0107i porast broja stanovnika zabilje\u017een je u nadmorskom nivou 141-160 metara, u kojem je smje\u0161ten grad Doboj. Za podru\u010dje Doboja i okoline karakteristi\u010dno je da stanovni\u0161tvo napu\u0161ta seoska naselja smje\u0161tena na pobr\u0111u i planinskim prostorima i nastanjuje se u naseljima nastalim naj\u010de\u0161\u0107e uz saobra\u0107ajnice, po dnu rije\u010dnih dolina. Tako\u0111e, stanovni\u0161tvo napu\u0161ta dijelove naselja na vi\u0161im nadmorskim nivoima i gradi ku\u0107e u ni\u017eim zaravnjenim prostorima.<\/p>\n\n\n\n

U periodu od 1948. do 1991. godine, do\u0161lo je do intenzivnog rasta ukupnog broja stanovni\u0161tva na podru\u010dju op\u0161tine Doboj. Broj stanovnika, 1991. godine, pove\u0107ao se za 41.270 ili 67% u odnosu na 1948. godinu, \u0161to se mo\u017ee smatrati veoma brzim rastom u vremenskom intervalu od 43 godine. Popis stanovni\u0161tva od 31. marta 1991. godine dvanaesti je popis stanovni\u0161tva Bosne i Hercegovine proveden po na\u010delima moderne statistike. <\/p>\n\n\n\n

Ako se posmatra ruralno stanovni\u0161tvo, 1948. godine, ono je \u010dinilo 89% od ukupnog stanovni\u0161tva, da bi 1991. godine, do\u0161lo do smanjenja broja ruralnog stanovni\u0161tva na 73%, a pove\u0107anja urbanog stanovni\u0161tva, sa 11% na 27%.<\/p>\n\n\n\n

Podaci iz godine u godinu pokazuju pad broja ro\u0111enih koji je, 2014. godine, manji za 6 procenata od broja ro\u0111enih 2005. godine. Ne postoje ozbiljne analize uzroka ovog problema. <\/p>\n\n\n\n

Rezultati popisa, 2013. godine<\/h2>\n\n\n\n

U periodu od posljednjeg zvani\u010dnog popisa stanovni\u0161tva 1991. godine, pa sve do 2013. godine, kada je izvr\u0161en popis stanovni\u0161tva, op\u0161tina Doboj nije raspolagala sa egzaktnim pokazateljima o ukupnom broju stanovnika na svom podru\u010dju, kao u ostalom i cjelokupno podru\u010dje BiH. Operativni podaci koji su se koristili, bila je procjena Republi\u010dkog zavoda za statistiku.<\/p>\n\n\n\n

Teritorija op\u0161tine Doboj je, nakon potpisivanja \u201cDejtonskog mirovnog sporazuma\u201c, 1995. godine, dobila novu fizionomiju i povr\u0161inu. Jedan dio prijeratne teritorije op\u0161tine Doboj ostao je na podru\u010dju Federacije BiH, dok su pojedini dijelovi drugih prijeratnih op\u0161tina pripojeni op\u0161tini Doboj. Ovim promjenama povr\u0161ina op\u0161tine Doboj se pove\u0107ala na 814 km\u00b2 u odnosu na povr\u0161inu iz 1991. godine, kada je iznosila 684 km\u00b2, \u0161to se u velikoj mjeri odrazilo i na demografska kretanja stanovni\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n

Popis stanovni\u0161tva, doma\u0107instava i stanova u Republici Srskoj i Federaciji BiH, sproveden je od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Prema adminostrativno teritorijalnoj organizaciji, na teritoriji Republike Srpske popis je obavljen u 6 gradova, 57 op\u0161tina i 2.756 naseljenih mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Prema rezultatima popisa, na podru\u010dju op\u0161tine Doboj, 2013. godine, \u017eivjelo je 68.514 stanovnika, \u0161to \u010dini 5,16% od ukupnog broja stanovnika Republike Srpske. Od toga 50.236 stanovnika, ili 65%, \u017eivi u ruralnom, a 26.987 stanovnika, ili 35%, u urbanom podru\u010dju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Grad Doboj, prema popisu stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, ima 68.514 stanovnika, dok se u procjeni Republi\u010dkog zavoda za statistiku Republike Srpske navodi da Doboj ima 60.514 stanovnika. Prvi moderni popis Po ulasku u Bosnu i Hercegovinu Austrougarska po\u010dinje sa modernim i savremenim popisima stanovni\u0161tva. U domove na\u0161ih pradjedova, djedova i o\u010deva […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":98,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"yst_prominent_words":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/132"}],"collection":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5834,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/132\/revisions\/5834"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/98"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"yst_prominent_words","embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/yst_prominent_words?post=132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}