Nakon zaostale turske carevine, austrougarska carevina, gradi saobra\u0107ajnu infrastrukturu prvenstveno za snabdjevanje vojske , a kasnije za transport prirodnih resursa. Gradnjom uzane pruge od Panonije na sjeveru, prema jugu i Jadranskom moru, dolina rijeke Bosne ulazi u mre\u017eu evropskih komunikacija. Doboj postaje raskrsnica komunikacija koje idu dolinom rijeke Usore prema Tesli\u0107u i dolinom rijeke Spre\u010de prema Tuzli, a potom dalje na istok prema Srbiji. Tako Doboj postaje najva\u017eniji i najproto\u010dniji saobra\u0107ajni punkt na centralnom dijelu Balkana.
Doboj je i danas veliko \u017eeljezni\u010dko \u010dvori\u0161te u kojem se ukr\u0161taju pruge i pravci Doboj-Tuzla-Zvornik i Doboj-Banjaluka-Novi Grad. Doboj je postao i ostao grad \u017eeljezni\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
U vrijeme austrougarske okupacije postojala je \u017eeljezni\u010dka stanica Doboj koja je i sada sa\u010duvana i postoji. Ispred \u017eeljezni\u010dke stanice je bio stani\u010dni trg. Danas je zgrada \u017eeljezni\u010dke stanice uzane pruge pretvorena u stambenu zgradu. Istovremeno postojala je na podru\u010dju grada i \u017eeljezni\u010dka stanica uzane pruge Usora, \u010diji su objekti sada na istoj lokaciji. Oko ove stanice je izgra\u0111eno i naselje stambenih zgrada za \u017eeljezni\u010dko osoblje.<\/p>\n\n\n\n
Dana\u0161nja \u017deljezni\u010dka stanica na pruzi normalnog kolosijeka, izgra\u0111ena je 1957. godine. Nakon adaptacije i izgradnje natkrivenih perona i podzemnog prolaza do perona, dobila je novi izgled usagla\u0161en sa evropskim standardima. Objekat \u017eeljezni\u010dke stanice je izgra\u0111en sa svim sadr\u017eajima za odvijanje saobra\u0107aja, sa \u010dekaonicama, restoranom, biletarnicom, skladi\u0161tem i zgradom kona\u010di\u0161ta za osoblje u prolazu.<\/p>\n\n\n\n
U periodu 1976. godine, kada je krenula intenzivna izgradnja i razvoj gra\u0111evinarstva, postoje podaci da je od ukupne koli\u010dine robe koji je transportovan \u017eeljeznicom 86 procenata bio namjenjen za potrebe gra\u0111evinarstva. U tom periodu kroz \u017eeljezni\u010dki \u010dvor Doboj je prolazila ogromna koli\u010dina roba iz svih dijelova biv\u0161e nam dr\u017eave Jugoslavije. Putni\u010dki sobra\u0107aj je tako\u0111e bio intenzivan pa je prevoz i fluktacija putnika kroz grad i \u017eeljezni\u010dku stanicu Doboj bio u desetinama hiljada.<\/p>\n\n\n\n
\u017deljezni\u010dki \u010dvor u Doboju je predstavljao zna\u010dajnu infrastrukturu sa veoma velikim prometom robe i putnika. Podaci pokazuju da je broj putnika koji godi\u0161nje pro\u0111u kroz dobojsku stanicu, u periodu od 1959. do 1970. godine, prelazio cifru od dva miliona. Prevoz robe u ovom periodu iznosio je od 500 hiljada do preko dva miliona tona.<\/p>\n\n\n\n
\u017deljeznice Republike Srpske (\u017dRS) osnovane su 1992. godine sa sjedi\u0161tem u Banjaluci, a od 1996. godine sjedi\u0161te kompanije je u Doboju, gradu koji je oduvijek bio grad \u017eeljezni\u010dara i drugi po veli\u010dini \u017eeljezni\u010dki \u010dvor na prostoru nekada\u0161nje Jugoslavije.
\u017deljeznice RS su preduze\u0107e za javni prevoz putnika i robe i upravljanje infrastrukturom na teritoriji Republike Srpske. Kompanija je akcionarsko dru\u0161tvo, a u strukturi kapitala u\u010destvuju akcioni fond, penzioni fond, fond za restituciju i privatni kapital.
Unutra\u0161nja organizacija zasniva se na osnovnim principima koji obezbje\u0111uju efikasnost obavljanja poslova iz djelatnosti Dru\u0161tva, tehni\u010dko-tehnolo\u0161ku strukturu sistema, sigurnost zaposlenih i realnu dobit.<\/p>\n\n\n\n
Makroorganizacijsku \u0161emu \u010dine:
– Poslovi infrastrukture
– Poslovi operacija
– Zajedni\u010dki poslovi<\/p>\n\n\n\n
Kao Dan \u017dRS obilje\u017eava se 12. maj kada je pokrenuta inicijativa za osnivanje preduze\u0107a, a od 2002. godine i kao Dan \u017eeljezni\u010dara i Krsna slava, Sveti Vasilije Ostro\u0161ki.<\/p>\n\n\n\n
Doboj ne samo da je \u017eeljezni\u010dki \u010dvor, ukr\u0161tanje autoputeva Banja Luka-Doboj i Koridora Vc na teritoriji grada \u010dine Doboj i zna\u010dajnim drumskim \u010dvori\u0161tem, \u010dijeprednosti treba iskoristiti. Najzna\u010dajniji infrastrukturni potencijal za dalju integraciju unutar Republike Srpske je autoput Banja Luka-Doboj.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detna staciona\u017ea predmetnog autoputa nalazi se iza interregionalnog \u010dvora Mahovljani 1, a zavr\u0161na na spoju sa postoje\u0107im magistralnim putem M17, (odnosno interregionalnim \u010dvorom Johovac 2), (dionica \u0160e\u0161lije-Doboj), u zoni izme\u0111u naseljenih mjesta Johovac i Rudanka. Sama dionica autoputa obuhvata tri \u010dvora Mahovljani 2, Prnjavor i Johovac 1, tipa \u201eT- petlje\u201c s cestarinskim prolazom.<\/p>\n\n\n\n
Treba naglasiti da postoje\u0107i magistralni put M16.1 od Banja Luke prema Doboju, preko Dervente danas ve\u0107 ima bitnu ulogu u putnom sistemu daljinskog prometa evropskog dometa. Isti za ve\u0107i dio RS i FBiH predstavlja bitnu vezu sa zapadnom i sjevernom Evropom, pri \u010demu je i oko 50 privrednih i dru\u0161tvenih potencijala RS koncentrisano u zoni ovog puta.<\/p>\n\n\n\n
Prostornim planom je odre\u0111eno da svi infrastrukturni koridori, a posebno predmetni koridor mora biti uveden u sistem prostornog planiranja radi stvaranja sistema izgradnje koji generalno trajno \u0161titi sve koridore. Stalno i nekontrolisano gra\u0111enje u saobra\u0107ajnim koridorima dovodi do pada putnih brzina, smanjenja sigurnosti i komfora kori\u0161tenja saobra\u0107ajnica. Za sada ne postoje politi\u010dko-pravni mehanizmi da se ti procesi uspore i zaustave.<\/p>\n\n\n\n
Prema Prostornom planu Republike Srpske zemlji\u0161te oko autoputa je uglavnom poljoprivredno. Poljoprivredno zemlji\u0161te predstavlja prirodni potencijal za razvoj prostora i op\u0161tina. Samim tim Prostorni plan daje osnovna opredijeljenja u pogledu poljoprivrednog zemlji\u0161ta, u smislu da se poljoprivredno zemlji\u0161te sa\u010duva kao resurs u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri, da se pretvaranje poljoprivrednog zemlji\u0161ta u druge vrste zemlji\u0161ta, a naro\u010dito u gra\u0111evinsko svede na najmanju mogu\u0107u mjeru,tako \u0161to \u0107e se umjesto razvoja pojedina\u010dnih infrastrukturnih sistema te\u017eiti stvaranju kompleksnih, vi\u0161enamjenskih koridora.<\/p>\n\n\n\n
Du\u017eina dionice autoputa iznosi 71+912,51 km.<\/p>\n\n\n\n
Trans-evropski koridor Vc predstavlja glavnu transportnu rutu u BiH od sjevera ka jugu. Povezuje Budimpe\u0161tu (Ma\u0111arska) sa jadranskom lukom Plo\u010de (Hrvatska). Unutar BiH, ukupna du\u017eina Koridora Vc je oko 335 km. Projektno podru\u010dje se nalazi na sjeveru zemlje i dio je planirane sekcije koja prolazi kroz Republiku Srpsku (RS) u du\u017eini od oko 46,6 km.<\/p>\n\n\n\n
Projekat je od velikog zna\u010daja za povezivanje zapadnih i isto\u010dnih dijelova RS sa Koridorom Vc i dalje sa Koridorom X u Hrvatskoj. Projekat \u0107e doprinijeti pove\u0107anju kapaciteta saobra\u0107aja i smanjenju saobra\u0107ajnog optere\u0107enja na postoje\u0107oj mre\u017ei regionalnih puteva. Prvi planovi za izgradnju autoputa kroz BiH, kao dio trans-evropskog kopnenog koridora, zapo\u010deti su kasnih 70-ih godina pro\u0161log vijeka.<\/p>\n\n\n\n
Trasa Koridora definisana je 1981. godine i nakon \u0161irokih javnih konsultacija, formalno je odobrena kao dio Prostornog plana BiH iz 1982. godine. Ipak, prvi zna\u010dajniji koraci na\u010dinjeni su 2004. kada je Vije\u0107e ministara BiH donelo odluku o razvoju projekta izgradnje Koridora \u0161to je pra\u0107eno izradom Studije izvodljivosti i Idejnog projekta 2006. godine. Prostornim planovima Republike Srpske (2008-2015 i 2015-2025) trasa Koridora Vc kroz RS predstavljena je kao klju\u010dna putna transportna veza od velikog ekonomskog zna\u010daja za entitet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017deljezni\u010dki saobra\u0107aj Nakon zaostale turske carevine, austrougarska carevina, gradi saobra\u0107ajnu infrastrukturu prvenstveno za snabdjevanje vojske , a kasnije za transport prirodnih resursa. Gradnjom uzane pruge od Panonije na sjeveru, prema jugu i Jadranskom moru, dolina rijeke Bosne ulazi u mre\u017eu evropskih komunikacija. Doboj postaje raskrsnica komunikacija koje idu dolinom rijeke Usore prema Tesli\u0107u i dolinom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":98,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"yst_prominent_words":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/144"}],"collection":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=144"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/144\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3562,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/144\/revisions\/3562"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/98"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"yst_prominent_words","embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/yst_prominent_words?post=144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}