O prvim za\u010decima opismenjavanja ljudi na \u0161irem podru\u010dju oko Doboja, pisani tragovi i dokumenta ukazuju da su jo\u0161 u 16. i 17. vijeku postojali centri za prepisivanje knjiga. Pominju se centri u manastiru Ozren i manastiru Liplje. U toku \u010destih ratova, bogomolje i crkve bile su ugro\u017eavane i plja\u010dkane. Pismeni sve\u0161tenici i kalu\u0111eri, obilaze\u0107i sela radi vjerske slu\u017ebe okupljali su grupe mladi\u0107a i usput ih obu\u010davali pismenosti. Ta praksa i tradicija u nekim krajevima zadr\u017eala se i kroz 19. vijek od \u0161kolovanih u\u010ditelja u selima gdje nije bilo \u0161kola. Pominju su naselja Pale\u017enica, Podnovlje, Cerovica i Brestovo.<\/p>\n\n\n\n
Prve \u0161kole oko Doboja, kao i u drugim krajevima, vezane su za vjerska sjedi\u0161ta, za crkve i d\u017eamije, \u0161to je naslije\u0111e iz srednjega vijeka. Otuda i pojava da pri za\u010decima modernog \u0161kolstva tokom 19. vijeka svaka od etni\u010dkih grupacija osniva svoje \u0161kole, koje uglavnom poha\u0111aju njeni pripadnici.<\/p>\n\n\n\n
O najstarijim \u0161kolama na ovom podru\u010dju, podaci ukazuju na polovinu 19. vijeka. U Doboju je zabilje\u017eeno da je postojao sibijan mekteb (vjerska \u0161kola osnovnog obrazovanja). Predanje pamti malu drvenu gra\u0111evinu, zvana mekteb \u0161kola, u dvori\u0161tu gornje d\u017eamije.<\/p>\n\n\n\n
Kako u izvorima nisu na\u0111eni drugi podaci o muslimanskim \u0161kolama u Doboju, pretpostavlja se da je ovaj mekteb najstariji, te da poti\u010de jo\u0161 iz turskog vremena.<\/p>\n\n\n\n
Postoji predanje kako je posredovanjem srpskih trgovaca iz Te\u0161nja otvorena Srpska narodna \u0161kola u Doboju. Ovu \u0161kolu u Doboju osnovala je crkvena op\u0161tina, 1883. godine, a poma\u017eu je i izdr\u017eavaju trgovci i zanatlije iz Doboja i Te\u0161nja. Ta prva \u0160kolska zgrada, gra\u0111ena od drveta, pokrivena \u0160indrom, bila je smje\u0161tena u porti stare crkve na Popovom Brdu. Nastavu je, 1897. godine, poha\u0111alo oko 30 u\u010denika, a 1903. godine sagra\u0111ena je nova \u0161kolska zgrada koju \u0107e austrougarski okupatori zatvoriti sa po\u010detkom Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Ozbiljniji pokret osnivanja \u0161kola u Bosni osjetio se u 19. vijeku. Postoje zapisi o nekoliko seoskih \u0161kola oko Doboja. Godine 1852. postoji \u0161kola u Osje\u010danima, dok neka predanja govore kako je ovdje \u0161kola radila u periodu 1830 \u2013 1835. godi ne. U jednom zapisu stoji da je u Fo\u010di postojala \u0161kola 1854. godine. Dr\u017eali su je franjeva\u010dki sve\u0161tenici koji su 1868. godine pokrenuli inicijativu za izgradnju nove \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n
Osnivanje \u0161kole u Majevcu vezano je za sve\u0161teni\u010dku porodicu Popovi\u0107 iz ovoga sela. U Kotorskom predanja govore o postojanju jedne \u0161kole koju su poha\u0111ala djeca mla\u0111eg uzrasta, pa je vjerovatno\u0107a da je to bio mekteb. U Podnovlju je predanje zapamtilo postojanje male \u0161kolske zgrade uz staru crkvu, 1870. godine. Svi izvori u kojima se opisuju ove \u0161kole potvr\u0111uju da su one bile skromne i neuslovne. \u0110aci su sjedili na patosu, na prostrtim asurama. \u017denska djeca su samo izuzetno poha\u0111ala \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n
Okupacijom Bosne i Hercegovine, 1878. godine, po\u010dinje novo poglavlje u razvoju \u0161kolstva. Stare konfesionalne \u0161kole postepeno odumiru iako ima primjera da su se neke odr\u017eale do prvog svjetskog rata. Otvarane su dr\u017eavne ili narodne \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n
Prema zvani\u010dnim dokumentima Doboj je, 1886. godine, imao Narodnu \u0161kolu, a nova \u0161kolska zgrada sagra\u0111ena je 1890. godine. Narodna osnovna \u0161kola u selu Ko\u017euhe po\u010dinje sa radom 1895. godine.<\/p>\n\n\n\n
Odlukom Zemaljske vlade, 1896. godine, u Boljani\u0107u je otvorena Dr\u017eavna \u0161kola koja obuhvata polaznike iz Suvog Polja, Teku\u0107ice, Konoplji\u0161ta, Karanovca i So\u010dkovca. Iste godine otvorena je Narodna osnovna \u0161kola u Stanarima. Narodna Osnovna \u0161kola u Majevcu otvorena je 1898. Godine, a 1903. godine u Fo\u010di. U selima Osredak, Gornja Grapska, \u0160ije i Ularice \u0161kole su po\u010dele sa radom 1911. godine. Te godine otvorena je \u017eenska osnovna \u0161kola u Doboju. U vrijeme trajanja prvog svjetskog rata po\u010dele su sa radom Narodne \u0161kole u Johovcu i Trbuku.<\/p>\n\n\n\n
U periodu izme\u0111u prvog i drugog svjetskog rata, na podru\u010dju oko Doboja 80 procenata stanovni\u0161tva bilo je nepismeno. Neposredno pred drugi svjetski rat postojalo je samo osamnaest \u010detverorazrednih osnovnih \u0161kola i gra\u0111anska mje\u0161ovita \u0161kola trgova\u010dkog smjera. Ukupno je \u0161kolovanjem bilo obuhva\u0107eno oko dvije hiljade u\u010denika sa kojima je radilo tridesetak prosvjetnih radnika. Za vrijeme Drugog svjetskog rata polovina \u0161kolskog prostora bilo je uni\u0161teno, a inventar i u\u010dila u potpunosti.<\/p>\n\n\n\n
Poslije Drugog svjetskog rata pristupilo se obnovi postoje\u0107eg i izgradnji novog \u0161kolskog prostora. Visok procenat nepismenog stanovni\u0161tva, urgentno name\u0107e pitanje kako to stanje prevazilaziti. (Pojam nepismen odnosi se na lica koja se nisu znala potpisati). Zato se planski pristupilo u gotovo svim naseljenim mjestima organizovanju takozvanih \u201eanalfabetskih te\u010dajeva\u201c gdje su polaznici u\u010deni osnovnom \u010ditanju i pisanju. U sredinama u kojima su postojale osnovne \u0161kole organizovani su te\u010dajevi osnovnog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n
Pristupa se programiranoj i planskoj izgradnji \u0161kolskih objekata. Puno osnovno obrazovanje djece postaje zakonska obaveza. Na nivou BiH donesen je program pod nazivom \u201eHiljadu \u0161kola u BiH\u201c. Realizacijom ovoga programa u Doboju su stvoreni uslovi za rad \u0161esnaest centralnih osnovnih \u0161kola, tako da je, u \u0161kolskoj 1974\/75. godini, bilo upisano oko 16.000 u\u010denika raspore\u0111enih u 559 odjeljenja sa kojima je radilo 550 u\u010ditelja, nastavnika i profesora, \u010dime je obezbje\u0111eno da prakti\u010dno ni jedno naseljeno mjesto nije bez potpune obuhva\u0107enosti djece punim osnovnim obrazovanjem.<\/p>\n\n\n\n
Pored tri osnovne \u0161kole u gradu, na podru\u010dju op\u0161tine Doboj, 1992. godine, radile su osmogodi\u0161nje \u0161kole u selima: Miljkovac, Fo\u010da, Johovac, Grapska, Kotorsko, Klokotnica, Brijesnica Velika, Rudni\u010dko Naselje, Stanari, Osje\u010dani, Podnovlje, Sjenina Rijeka, \u0160evarlije, Majevac i Bukovica Velika. \u010cetverorazredne \u0161kole bile su u selima: Matuzi\u0107i, Bukovica Mala, Miljkovac, Lipac, Poljice, Pridjel Donji, Kostajnica, Brijesnica Mala, Sjenina, Poto\u010dani, Alibegovci, Prnjavor Mali, Komarica, Stanovi, Grabovica, Ko\u017euhe, Ularice, Ostru\u017enja Donja, Trnjani, Mravi\u0107i, Suvo Polje, Dragalovci, Beskove Vode, Teku\u0107ica, Pale\u017enica Donja, Cerovica, Cvrtkovci, Radnja Donja, \u010civ\u010dije Osje\u010danske, Jelanjska, Brestovo i Pale\u017enica Gornja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
O prvim za\u010decima opismenjavanja ljudi na \u0161irem podru\u010dju oko Doboja, pisani tragovi i dokumenta ukazuju da su jo\u0161 u 16. i 17. vijeku postojali centri za prepisivanje knjiga. Pominju se centri u manastiru Ozren i manastiru Liplje. U toku \u010destih ratova, bogomolje i crkve bile su ugro\u017eavane i plja\u010dkane. Pismeni sve\u0161tenici i kalu\u0111eri, obilaze\u0107i sela […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":98,"menu_order":6,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"yst_prominent_words":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/152"}],"collection":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=152"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/152\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3560,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/152\/revisions\/3560"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/98"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"yst_prominent_words","embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/yst_prominent_words?post=152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}