{"id":159,"date":"2018-12-30T23:19:25","date_gmt":"2018-12-30T22:19:25","guid":{"rendered":"http:\/\/dobojskioglasi.com\/opstina\/?page_id=159"},"modified":"2019-09-11T21:40:35","modified_gmt":"2019-09-11T20:40:35","slug":"kultura","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/doboj.gov.ba\/bs\/doboj\/doboj-danas\/kultura\/","title":{"rendered":"Kultura"},"content":{"rendered":"\n

Kulturni \u017eivot Doboja<\/h4>\n\n\n\n

U posljednjih nekoliko decenija, sa op\u0161tim dru\u0161tvenim razvojem, Doboj po\u010dinje izgra\u0111ivati i svoju pravu kulturnu fizionomiju. U ovom periodu ostvareni su kvalitetno novi odnosi u oblasti dru\u0161tvenog organizovanja kulture, ustanovljeni realni programi njenog razvoja, a same kulturne djelatnosti do\u017eivjele su brz i svestran razvoj.<\/p>\n\n\n\n

Na podru\u010dju Doboja, krajem dvadesetog vijeka, radilo je 13 amaterskih kulturno-umjetni\u010dkih i kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava i \u0161est profesionalnih institucija. Kao veoma zapa\u017eena, ostala je djelatnost Amaterskog pozori\u0161ta \u201e17. april\u201c iz Doboja, koje je dobilo zna\u010dajna priznanja na republi\u010dkim i jugoslovenskim smotrama, kao i rad kulturno-umjetni\u010dkih dru\u0161tava u Doboju, Kotorskom, Ko\u017euhama, Osje\u010danima, Boljani\u0107u itd.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, 1956. godine, Radni\u010dki univerzitet je preseljen u novosagra\u0111enu zgradu koja je nazvana Dom kulture. Pored filmske sale, u Domu kulture u po\u010detku su obrazovani odrasli, poljoprivrednici, daktilografi, knjigovo\u0111e, organizovani su kursevi za u\u010denje stranih jezika. Kasnije su otvoreni Centar za vanredne studije Pedago\u0161ke akademije Tuzla, Vi\u0161a \u0161kola za organizaciju rada iz Novog Sada, Turisti\u010dko ugostiteljska \u0161kola Beograd, Upravna \u0161kola za odrasle, i dr.<\/p>\n\n\n\n

U novosagra\u0111enu zgradu Radni\u010dkog univerziteta smje\u0161teni su: Kino \u201ePartizan\u201c, Narodna biblio\u0161eka (u tri prostorije), Umjetni\u010dka galerija i Amatersko pozori\u0161te (kasnije \u201eTeatar u magazi\u201c).<\/p>\n\n\n\n


\n\n\n\n

U Doboju je od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata formirano mnogo kulturno-umjetni\u010dkih udru\u017eenja i institucija, me\u0111utim neka su postojala jako kratko. Sa druge strane, neki su opstali kroz sve neda\u0107e koje vrijeme nosilo – te ustanove i udru\u017eenja traju do danas, sa novim ljudima i idejama. <\/p>\n\n\n\n

Od Kluba mladih pisaca do Kluba knji\u017eevnika „Jovan Du\u010di\u0107“<\/h4>\n\n\n\n

U Doboju je, 1955. godine, osnovan Klub mladih pisaca, u kojem su, izme\u0111u ostalih, bili: Feliks Pa\u0161i\u0107, Ferid \u010cehi\u0107, Pavle Bato Stani\u0161i\u0107, Nikola Davidovi\u0107, Senad Maloxoci\u0107, Kasim Derakovi\u0107, Branko Jovanovi\u0107, Savo Petrovi\u0107\u2026<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 1961. godine, pokrenuta je izdava\u010dka biblioteka \u201eParalele\u201c, \u010diji su tvorci: Kasim Derakovi\u0107, Branko Jovanovi\u0107 i Savo Petrovi\u0107, koji \u0107e se kasnije smjenjivati kao urednici. Biblioteka je, tokom svog trajanja, do 1972. godine, objavila pedesetak knjiga.<\/p>\n\n\n\n

Nakon trogodi\u0161nje pauze u knji\u017eevnoj izdava\u010dkoj djelatnosti, u Doboju je, 1975. godine, osnovan knji\u017eevni klub \u201eIvo Andri\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U Doboju je prije posljednjeg rata, postojao knji\u017eevni klub koji je nosio naziv Trudbenik, kao i preduze\u0107e u kojem je nastao. Me\u0111u zaposlenim radnicima u ovom dobojskom kolektivu, jo\u0161 daleke 1951. godine, pojavli su se radnici sa knji\u017eevnim stvarala\u010dkim darom. Dugo su bili anonimni pi\u0161u\u0107i samo za sebe, da bi kasnije po\u010deli i javno da objavljuju svoja djela. <\/p>\n\n\n\n

Ovaj klub osnovan je 2011. godine, u okrilju dobojskog Centra za kulturu i obrazovanje. Klub je iste godine ustanovio knji\u017eevnu manifestaciju Srpske golgote 20. vijeka, za koju provodi godi\u0161nji literarni konkurs pod istim nazivom. Knji\u017eevna sekcija je vezana za republi\u010dku manifestaciju kojom se obilje\u017eava godi\u0161njica formiranja koncetracionog logora u Doboju u Prvom svjetskom ratu. <\/p>\n\n\n\n

Muzej u Doboju<\/h4>\n\n\n\n

Regionalni muzej u Doboju osnovan je 8. novembra 1956. godine, sa zadatkom da prikuplja, \u010duva, \u0161titi i prezentuje kroz stalne i povremene izlo\u017ebe, sveukupnu kulturnu ba\u0161tinu grada i regije Doboj. Muzej u Doboju je kompleksnog tipa, \u0161to zna\u010di da prikuplja muzejske predmete iz oblasti arheologije, etnologije, istorije umjetnosti, kao i predmete iz oblasti prirodnih nauka.<\/p>\n\n\n\n

Za pola vijeka postojanja i rada Muzej u Doboju prikupio je i \u010duva bogate zbirke kojima vjerodostojno i na stru\u010dan na\u010din mo\u017ee prezentovati dugu i burnu pro\u0161lost grada i regije, od paleolita do na\u0161ih dana.<\/p>\n\n\n\n

Narodna biblioteka Doboj<\/h4>\n\n\n\n

Nastavljaju\u0107i tradiciju predratnih \u010ditaonica s po\u010detkom pro\u0161log vijeka, Narodna biblioteka Doboj otpo\u010dela je sa radom 9. maja 1946. godine.<\/p>\n\n\n\n

Biblioteka ima status samostalne javne ustanove sa svojstvom pravnog lica i imovinom u dr\u017eavnoj svojini. Obavlja funkciju mati\u010dne biblioteke na podru\u010djima op\u0161tina: Doboj, Derventa, Modri\u010da, Vukosavlje, Petrovo, Brod, \u0160amac, Tesli\u0107 i Stanari.<\/p>\n\n\n\n

Radio-televizija Doboj<\/h4>\n\n\n\n

Radio Doboj, 30. juna, 1966. godine, emitovao je prvu emisiju u okviru eksperimentalnog programa. Odlukom SO Doboj, od 17. aprila, 1967. godine, Radio Doboj po\u010dinje da djeluje u okviru tada\u0161nje Novinske i radiodifuzne ustanove Glas komuna. Radio je emitovao dvo\u010dasovni dnevni program. Tada\u0161nji direktor i vizionar Zdravko Ne\u0161kovi\u0107 i njegovi saradnici su smatrali da radio od lokalne stanice treba da preraste u regionalno sredstvo informisanja.<\/p>\n\n\n\n

Skup\u0161tina grada Doboja 2014. godine usvojila je novi Statut preduze\u0107a „Radio-televizija Doboj“ d.o.o., koje predstavlja pravnog sljedbenika nekada\u0161njeg lokalnog medija. RTV Doboj pored dozvole za emitovanje radio-difuznog signala posjeduje i dozvolu za emitovanje programa putem kablovskih operatera.<\/p>\n\n\n\n

Srpsko crkveno pjeva\u010dko dru\u0161tvo \u201eBogoljublje\u201c<\/h4>\n\n\n\n

Srpsko crkveno pjeva\u010dko dru\u0161tvo \u201eBogoljublje\u201c po\u010delo je sa radom 2011. godine, a po sastavu je mje\u0161oviti hor. \u201eBogoljublje\u201c djeluje pri Hramu Ro\u0111enja Presvete Bogorodice u Doboju gdje nedjeljom i praznicima sau\u010destvuje u liturgiji. <\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo je tako\u0111e aktivno i pri drugim svetkovinama na dobojskoj regiji i okolini. Osim duhovne, hor \u201eBogoljublje\u201c izvodi i svetovnu horsku muziku raznih \u017eanrova.<\/p>\n\n\n\n

Duva\u010dki orkestar<\/h4>\n\n\n\n

Vi\u0161e od pola vijeka u Doboju djeluje duva\u010dki orkestar. Nastao je u okviru Dru\u0161tva \u201eSoko\u201c, 1920. godine, a njegov prvi kapelnik i dirigent bio je Anto-Toni Skutari. Kao vrstan muzi\u010dar i dobar organizator, on je za veoma kratko vrijeme okupio ve\u0107i broj omladinaca \u2013 budu\u0107ih muzi\u010dara, s kojima je otpo\u010deo vje\u017ebe i probe. Orkestar je dosta brzo osposbljen za nastupe na priredbama i drugim javnim mjestima. Od tog vremena mnogobrojni nastupi duva\u010dkog orkestra, uticali su i doprinosili oboga\u0107ivanju sadr\u017eaja kulturno-zabavnog \u017eivota u gradu i okolini.<\/p>\n\n\n\n

Srpsko prosvjetno i kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c<\/h4>\n\n\n\n

U Doboju djeluju kulturna dru\u0161tva koja se, izme\u0111u ostalih, bave okupljanjem ljudi sa vokacijom za literarno stvarala\u0161tvo i imaju izdava\u010dku djelatnost. To je, prije svih Srpsko prosvjetno i kulturno dru\u0161tvo Prosvjeta, koje je obnovljeno u Doboju 1991. godine u okviru obnavljanja rada Prosvjete u tada\u0161njoj BiH. Dru\u0161tvo je imalo ambiciozan i blistav po\u010detak rada, me\u0111utim prije svega zbog nedostatka finansijskih sredstava nije toliko aktivno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kulturni \u017eivot Doboja U posljednjih nekoliko decenija, sa op\u0161tim dru\u0161tvenim razvojem, Doboj po\u010dinje izgra\u0111ivati i svoju pravu kulturnu fizionomiju. U ovom periodu ostvareni su kvalitetno novi odnosi u oblasti dru\u0161tvenog organizovanja kulture, ustanovljeni realni programi njenog razvoja, a same kulturne djelatnosti do\u017eivjele su brz i svestran razvoj. Na podru\u010dju Doboja, krajem dvadesetog vijeka, radilo je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":98,"menu_order":7,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"yst_prominent_words":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/159"}],"collection":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3611,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/159\/revisions\/3611"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/98"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"yst_prominent_words","embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/yst_prominent_words?post=159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}