{"id":91,"date":"2018-12-29T21:36:56","date_gmt":"2018-12-29T20:36:56","guid":{"rendered":"http:\/\/dobojskioglasi.com\/opstina\/?page_id=91"},"modified":"2019-03-09T18:14:06","modified_gmt":"2019-03-09T17:14:06","slug":"doboj","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/doboj.gov.ba\/bs\/doboj\/","title":{"rendered":"O Doboju"},"content":{"rendered":"\n

Grad Doboj je regionalni centar relativno velike etni\u010dko-geografske cijeline u sredi\u0161njem pojasu Republike Srpske, a u sjevernom dijelu BiH i prema rezultatima popisa iz 2013. godine ima 69.385 stanovnika. <\/p>\n\n\n\n

Rijetka su mjesta koja je priroda tako rasko\u0161no obdarila kao \u0161to je ovaj grad i njegovu u\u017eu i \u0161iru okolinu. Ovdje se susre\u0107u i \u010dine jednu cjelinu tri rijeke: Bosna, koja izvire ispod Igmana i u koju se, spu\u0161taju\u0107i se sa jugozapadne strane planine Borja, ulijeva Usora. <\/p>\n\n\n\n

\"doboj-panorama\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Dok jedan i po kilometar ni\u017ee od kanjona Mr\u010devac, sa jugoisto\u010dne strane podno Ozrena, izbija Spre\u010da i tu, kao i Usora, nestaje u mo\u0107nijem koritu rijeke Bosne. Specifi\u010dan geografski polo\u017eaj Doboja oduvijek je uticao na smjer i ritam njegovog razvoja. Smje\u0161ten ispod obronaka Ozrena, Trebave i Krnjina, a u zagrljaju tri rijeke, doboj je vje\u010dno bio i ostao va\u017ena raskrsnica drumskog i \u017eeljezni\u010dkog saobra\u0107aja. O tome svjedo\u010di podatak da je jo\u0161 1864. godine kroz ovaj grad, od Broda prema Sarajevu, izgra\u0111en prvi makadamski put, 1979. godine pu\u0161tena je u saobra\u0107aj uskotra\u010dna pruga Brod-Doboj, a nekoliko mjeseci kasnije voz je krenuo i prema Sarajevu. Doboj je u nekada\u0161njoj Jugoslaviji predstavljao jedno od najve\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih \u010dvori\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Doboj je saobra\u0107ajni centar RS i BiH, gdje se nalazi sjedi\u0161te \u017deljeznica RS, kao i najzna\u010dajniji putni pravci, pa je samim tim predore\u0111en za trgova\u010dki centar, \u0161to uistini i jeste, i u tom pogledu njegovi kapaciteti stalno ja\u010daju. <\/p>\n\n\n\n

Doboj je u posljednjoj deceniji postao poznat i kao veoma razvijen centar visoko\u0161kolskog obrazovanja, gdje okosnicu \u010dine Saobra\u0107ajno-tehni\u010dki fakultet i fakulteti koji egzistiraju u okviru Pavlovi\u0107 univerziteta, te Visoka poslovno-tehni\u010dka \u0161kola, kao i Visoka medicinska \u0161kola i nekoliko privatnih visoko\u0161kolskih ustanova, \u0161to Doboj \u010dini u pravom smislu univerzitetskim i studentskim gradom. <\/p>\n\n\n\n

Grad posjeduje i veoma atraktivne i zna\u010dajne turisti\u010dke kapacitete, kao \u0161to su Dobojska tvr\u0111ava, Sportsko-rekreativni centar Preslica i Goransko jezero i dr. Najpoznatija sportska manifestacija je svakako \u201eMe\u0111unarodni rukometni TV turnir \u0161ampiona\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Veli\u010danstvena sportska manifestacija je od male lokalne smotre rukometa na samom po\u010detku izrasla u jednu od najkvalitetnijih i najcjenjenijih rukometnih priredbi ove vrste u svijetu. Me\u0111unarodni rukometni TV turnir \u0161ampiona je postao neraskidivi dio grada Doboja i \u017eitelja ovog kraja. Dobojski hram rukometa postao je u protekle \u010detiri i po decenije mjesto gdje se okupljaju najbolji klubovi i majstori rukometne igre i mjesto gdje se igra najkvalitetniji i najlepr\u0161aviji rukomet. <\/p>\n\n\n\n

U Strategiji razvoja Grada Doboja planirano je da, u ne tako dalekoj budu\u0107nosti, Doboj predstavlja vode\u0107i saobra\u0107ajni, komunikacioni i distributivni centar Republike Srpske i Bosne i Hercegovine sa razvijenim prate\u0107im uslugama i industrijama. Strategija predvi\u0111a i da Doboj bude kulturni, obrazovni i sportsko-rekreativni centar regije, kao i najure\u0111eniji i turisti\u010dki najatraktivniji grad na rijeci Bosni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Grad Doboj je regionalni centar relativno velike etni\u010dko-geografske cijeline u sredi\u0161njem pojasu Republike Srpske, a u sjevernom dijelu BiH i prema rezultatima popisa iz 2013. godine ima 69.385 stanovnika. Rijetka su mjesta koja je priroda tako rasko\u0161no obdarila kao \u0161to je ovaj grad i njegovu u\u017eu i \u0161iru okolinu. Ovdje se susre\u0107u i \u010dine jednu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":985,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"yst_prominent_words":[],"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/91"}],"collection":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=91"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/91\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3224,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/91\/revisions\/3224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=91"}],"wp:term":[{"taxonomy":"yst_prominent_words","embeddable":true,"href":"https:\/\/doboj.gov.ba\/wp-json\/wp\/v2\/yst_prominent_words?post=91"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}